Eastern Adriatic Coast (EAC): Geomorphology and Coastal Vulnerability of a Karstic Coast

    loading  Checking for direct PDF access through Ovid

Abstract

□ SAŽETAK □

Obalni prostor danas proživljava najveće promjene u okolišu, nastale uglavnom uslijed procesa litoralizacije (razvoja industrije, turizma, proizvodnje hrane itd.). Erozija obala je prirodni proces, no može rezultirati i erozijom žala ukoliko je pod utjecajem promjena izazvanih ljudskim utjecajem. Uzevši u obzir područje Sredozemlja, istočna obala Jadranskog mora je jedno od najbrže rastućih turističkih tržišta na kojem žala još uvijek predstavljaju vodeći turistički resurs. Cilj ovog članka bio je dati pregled geomorfoloških karakteristika istočne obale Jadrana kao početne točke za daljnja istraživanja i sustavno upravljanje obalnom zonom. Istočna obala Jadranskog mora je općenito visoka i stjenovita, te uglavnom građena od okršenih karbonatnih stijena, pa je stoga poznata po različitim potopljenim krškim oblicima. Žala su u karbonatnim obalama uglavnom mala, uska, fragmentirana i šljunčana, (tzv. džepna žala). Obale u manje zastupljenom flišu i stijenama koje se uz fliš nalaze karakteristična su po nešto duljim, pješčanim i šljunčanim žalima. Pretpostavlja se da ukupna duljina žala duž istočne obale Jadrana ne prelazi 5%, pa maleni udio njihove duljine u odnosu na ostatak relativno dugačke obale (6191 km) naglašava njihovu vrijednost u turističkoj valorizaciji, ukazujući na potrebu za njihovom zaštitom i održivim upravljanjem. Radi različitih geomorfoloških obilježja, rascjepkanosti, različite orijentacije, duljine, te budžeta i sastava sedimenta, svako žalo duž istočne obale Jadrana trebalo bi se proučavati zasebno, na lokalnoj razini. Detaljni podaci o profilima plaža, obalnoj geomorfologiji i procesima koji oblikuju žala, a koji su potrebni za održivo upravljanje još uvijek u velikoj mjeri nedostaju.

Related Topics

    loading  Loading Related Articles